Social Work and Domestic Violence in Croatia Through a Gendered Lens: Between Power and Precarity

Socijalni rad i obiteljsko nasilje u Hrvatskoj kroz orođeni pogled: između moći i prekarijata

Croatian Sociological Association 2022

This article examines the gender-blind perception of the social work profession in Croatia and its relation to domestic violence cases. In the past few years, the media and the public have routinely expressed outrage at social workers for not preventing severe cases of violence against women and children. The shift from state socialism to capitalism in Croatian society has considerably affected the profession of social work and facilitated the defunding and understaffing of the welfare sector. I argue that a more nuanced, gendered approach is needed in demanding prevention work from social work centres (SWC). Most studies on the causes of burnout in social workers have ignored the feminisation of the profession and the gendered implication of their precarious professional position and responsibility to protect and help the most vulnerable members of society. The perceptions of social work by other experts working with cases of domestic violence and social workers themselves are important to comprehend a bigger picture of professional judgment and attributions of blame. In-depth interviews were conducted with experts working with domestic violence, including the police, judges, prosecutors, social workers, feminist NGO coordinators, and women’s shelter workers. The feminisation of social work and systemic undervaluing of care work contribute to the easy targeting of social workers while leaving the patriarchal institutionalisation unexplored. For this reason, I conclude that social workers would benefit from class and gender solidary with their clients to fight patriarchal biases.
Ovaj članak ispituje rodno 'slijepu' percepciju profesije socijalnog rada u Hrvatskoj i njezin odnos prema slučajevima obiteljskog nasilja. Posljednjih nekoliko godina redovito nailazimo na bijes i zgražanje u medijima i od strane javnosti prema socijalnim radnicima/cama jer nisu spriječili teške slučajeve nasilja nad ženama i djecom. Pomak od državnog socijalizma ka kapitalizmu u hrvatskom društvu znatno je utjecao na profesiju socijalnog rada i pridonio sve manjem ulaganju sredstava i zapošljavanju radnika/ica u sektoru socijalne skrbi. Članak zagovara nijansiraniji, rodno usmjeren pristup u zahtijevanju preventivnog rada od centara za socijalnu skrb (CZSS). Većina studija o uzrocima izgaranja socijalnih radnika/ica zanemarila je feminizaciju profesije i rodne implikacije njihova prekarnoga profesionalnog položaja te odgovornost da zaštite i pomognu najranjivijim članovima društva. Percepcija socijalnog rada od strane drugih stručnjaka/inja koji rade na slučajevima obiteljskog nasilja i samih socijalnih radnika/ica važna je za razumijevanje načina na koje se donose profesionalne odluke i pripisivanje krivnje. Provedeni su dubinski intervjui sa stručnjacima/kinjama koji se bave obiteljskim nasiljem, uključujući policiju, suce/kinje, tužitelje/ice, socijalne radnike/ice, koordinatorice feminističkih nevladinih organizacija i djelatnice skloništa za žene. Feminizacija socijalnog rada i sustavno obezvređivanje sustava socijalne skrbi pridonosi pozicioniranju socijalnih radnika/ica kao "lakih meta", dok se patrijarhalna institucionalizacija istodobno ostavlja neistraženom. U zaključku se zagovara klasna i rodna solidarnost socijalnih radnika/ica sa svojim klijentima/icama u borbi protiv patrijarhalnih predrasuda.

social work; domestic abuse; scapegoating; professional judgment; feminism; socijalni rad; obiteljsko nasilje; pripisivanje krivnje; profesionalna prosudba; feminizam; text; info:eu-repo/semantics/article; info:eu-repo/semantics/publishedVersion

application/pdf
English

HRCAK oai:hrcak.srce.hr:292568
1376972037

HRCAK PORTAL ZNANSTVENIH CASOPISA REPUB
From OAIster®, provided by the OCLC Cooperative.

edsoai.on1376972037