Item request has been placed! ×
Item request cannot be made. ×
loading  Processing Request

Prikaz kliničkih slučajeva pasa sa sindromom akutnog hemoragijskog proljeva ; Acute haemorrhagic diarrhoea syndrome in dogs – clinical presentation

Item request has been placed! ×
Item request cannot be made. ×
loading   Processing Request
  • معلومة اضافية
    • Contributors:
      Šmit, Iva; Jović, Ines
    • بيانات النشر:
      Sveučilište u Zagrebu. Veterinarski fakultet.
      University of Zagreb. Faculty of Veterinary Medicine.
    • الموضوع:
      2024
    • Collection:
      Croatian Digital Theses Repository (National and University Library in Zagreb)
    • نبذة مختصرة :
      Sindrom akutnog hemoragijskog proljeva (eng. Acute haemorrhagic diarrhoea syndrome, AHDS) često je hitno stanje u maloj praksi koje se najčešće javlja u pasa malih i srednjih pasmina. AHDS je definiran kao perakutno nastajanje hemoragijskog proljeva koje dovodi do dehidracije, hemokoncentracije i/ili hipoproteinemije te hipovolemijskog šoka. U posljednje vrijeme, smatra se da netF toksin, kojeg proizvodi Cl. perfringens, uzrokuje nekrotizirajuće lezije crijeva u pasa oboljelih od AHDS-a. Patuljaste i male pasmine pasa (jorkširski terijer, pinčer, malteški psić i patuljasti gubičar) su predisponirane. Bolest traje u prosjeku 48h te je samoograničavajuća. Od promjena u krvnim nalazima može se očekivati: hemokoncentracija, lekocitoza / leukopenija sa skretanjem u lijevo, hiper- i hipoproteinemija, povišene vrijednosti CRP-a, povišene vrijednosti CK, dok elektroliti ostaju stabilni što ukazuje na očuvanu funkciju crijeva u vidu resorpcije iona. Potporna terapija koja se koristi u liječenju AHDS-a uključuje intravensku tekućinsku terapiju, antiemetike, gastroprotektante, opioide, antimikrobnu terapiju te probiotike. Tekućinska terapija se koristi zbog dehidracije i hipovolemije pacijenata. Antiemetik, maropitant, koristio se kod većine pacijenata. Inhibitori protonske pumpe, esomeprazol i pantoprazol, korišteni su za zaštitu želučane sluznice, ali ako se koriste u kraćem vremenskom periodu, nemaju utjecaj na ishod bolesti. Analgetici, posebno opioidi, korišteni su za kontrolu boli i usporavanje crijevnih kontrakcija. Antimikrobna terapija bila je prisutna kod 60% pacijenata, iako se njihova upotreba smanjuje zbog mogućih negativnih efekata. Ampicilin i metronidazol bili su najčešće korišteni antibiotici. Uloga probiotika, poput Fortiflore, je istraživana, ali nije bilo dovoljno uzoraka da bi se utvrdila njihova učinkovitost u liječenju AHDS-a. Generalno, terapija je prilagođena stanju pacijenta, s posebnim naglaskom na prevenciju i liječenje dehidracije i bakterijske infekcije. AHDS nije smrtonosna bolest i unatoč ...
    • File Description:
      application/pdf
    • Relation:
      https://zir.nsk.hr/islandora/object/vef:1297; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:178:908030; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/vef:1297; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/vef:1297/datastream/PDF
    • الدخول الالكتروني :
      https://zir.nsk.hr/islandora/object/vef:1297
      https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:178:908030
      https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/vef:1297
      https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/vef:1297/datastream/PDF
    • Rights:
      http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ ; info:eu-repo/semantics/openAccess
    • الرقم المعرف:
      edsbas.AFCAA6E9