Europska unija i ratifikacija Istanbulske konvencije: međudjelovanje prava i politike ; The European Union's Ratification of the Istanbul Convention: The Interplay Between Law and Politics

Istanbulska konvencija jedan je od prvih zakonodavnih akata Vijeća Europe koji se bavio problemom rodno uvjetovanog nasilja. Međutim, od svojih je početaka bio kontroverzan. Također služi kao primjer mješovitog ugovora u pravu EU-a jer njegove odredbe spadaju i pod nadležnost država članica i pod nadležnost EU-a. Godine 2017. EU je kao međunarodni akter potpisala Konvenciju, signalizirajući time svoju namjeru da razvije sveobuhvatniji zakonodavni okvir za pitanje rodno uvjetovanog nasilja. Međutim, mnoge države članice izrazile su svoje protivljenje kada je EU počela razmatrati sljedeći korak pristupanja Konvenciji – njezinu ratifikaciju. Stoga je Europski parlament odlučio zatražiti od Suda Europske unije službeno mišljenje o postupku pristupanja EU-a Konvenciji. U Mišljenju 1/19, Sud je načelno dao jasno zeleno svjetlo ratifikaciji Istanbulske konvencije, držeći da Unija može ratificirati mješovite sporazume bez prethodne suglasnosti svojih država članica. Nakon donošenja Mišljenja 1/19, EU je ratificirala Konvenciju 2023. Zbog toga bi Mišljenje Suda moglo imati značajan utjecaj u budućnosti, posebno u razvoju kapaciteta EU-a za djelovanje u međunarodnom kontekstu. Cilj ovog rada je opisati ključne značajke mješovitih ugovora i Istanbulske konvencije, analizirati Mišljenje 1/19, kao i prikazati ključne pravne implikacije nedavne ratifikacije Konvencije od strane EU-a. ; Istanbul Convention is one of the first legislative acts of the Council of Europe that addressed the problem of gender-based violence. It has, however, since its beginnings, been controversial. It also serves as a notable illustration of a mixed agreement in EU law, since its scope falls both within the Member States’ competences and those of the EU. In 2017, the EU as an international actor signed the Convention, thereby signaling its intent to develop a more comprehensive legislative framework on the issue of gender-based violence. However, many Member States expressed their opposition when the EU started to consider the next step of the ...