Recepcija nauka Drugoga vatikanskog koncila o kristocentričnosti u postkoncilskoj obnovi moralne teologije ; Reception of the Teachings of the Second Vatican Council on the Christocentricity in the Post-Conciliar Renewal of Moral Theology

Katolička moralna teologija nakon Drugoga vatikanskog koncila predstavila se svijetu u obnovljenoj viziji svoga poslanja i djelovanja. Obnova čitave katoličke teologije koju je pokrenuo Koncil naišla je na plodno tlo i snažnu primjenu, osobito u godinama neposredno nakon završetka Koncila. Iznijela je na vidjelo jasnije nego u prijašnjim vremenima svoje neiscrpno bogatstvo moralne tradicije. Snažnije je istaknula središte kršćanskog moralnog nauka, a to je osoba i spasenjsko djelo Isusa Krista. Stavila je u središte moralnog izlaganja Crkve Sveto pismo, Božju riječ. Koncilska vizija moralne teologije bitno je kristocentrički strukturirana u svom polazištu i dolazištu. Moralni nauk Crkve stavlja glavni naglasak na kristološko načelo moralnoetičkog djelovanja. Time je istaknuto kristološko obilježje antropologije. Antropologija svoje ispunjenje nalazi samo u kristologiji. Naše istraživanje doktorskog rada temeljilo se na kršćanskoj antropologiji kako ju izlaže Pastoralna konstitucija Gaudium et spes o Crkvi u suvremenom svijetu. Kršćansku antropologiju donešenu u Gaudium et spes promatrali smo u odnosu s ostalim dokumentima Koncila, osobito u odnosu s tri ostale konstitucije Koncila, Sacrosanctum concilium, Dei Verbum i Lumen gentium, kao i njezinu primjenu i provedbu u poslijekoncilskoj obnovi moralne teologije, kako u crkvenim dokumentima tako i u djelima relevantnih moralnih teologa. Krist je novi i savršeni čovjek u kojem smo postali nova stvorenja. Ta je činjenica od presudne važnosti za ostvarenje kršćanskog poziva i života u Kristu snagom Duha Svetoga. Od Krista, Novog Adama polazi i kristološko utemeljenje moralne antropologije u Pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes. Obnova katoličke moralne teologije, kako ju je usmjerio Koncil, nalazi svoje ostvarenje u kristocentrički strukturiranoj moralnoj antropologiji, odnosno u konkretnom moralnom djelovanju koje se ostvaruje nasljedovanjem Krista i evanđelja. U koncilskoj kristološkoj antropologiji, čije obrise nalazimo u svim dokumentima Koncila, osobito u ...