Odnos nekih kognitivnih pristranosti s kognitivnim stilovima i kognitivnom reflektivnošću

Donošenje svakodnevnih odluka često zahtjeva suradnju intuicije i znanja ili informacija koje će potkrijepiti tu intuiciju ili joj se suprotstaviti. Kada ova suradnja zakaže, povećava se vjerojatnost javljanja kognitivnih pristranosti. Neka dosadašnja istraživanja pokazala su kako se ljudi razlikuju u podložnosti ovim kognitivnim pristranostima zbog utjecaja niza čimbenika među kojima su preferencija korištenja određenih kognitivnih stilova procesiranja informacija i razina kognitivne reflektivnosti. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati međusobne odnose nekih kognitivnih pristranosti (pristranost uvjerenja, efekt okvira, pristranost zanemarivanja osnovnog omjera i pristranost zanemarivanja primarnog odnosa) s nekim kognitivnim stilovima (racionalni-potreba za kognicijom i iskustveni-povjerenje u intuiciju) i kognitivnom reflektivnošću. Rezultati su pokazali kako je uspjeh na zadacima koji mjere efekt okvira pozitivno povezan samo s kognitivnom reflektivnošću. Uspjeh na zadacima koji mjere pristranost uvjerenja pri silogističkom rasuđivanju i pristranost zanemarivanja osnovnog omjera pozitivno je povezan s kognitivnom reflektivnošću i potrebom za kognicijom te negativno povezan s povjerenjem u intuiciju. Nadalje, uspjeh na zadatku koji mjeri pristranost zanemarivanja primarnog odnosa pozitivno je povezan s kognitivnom reflektivnošću i negativno povezan s povjerenjem u intuiciju. Značajna korelacija između ove mjere i potrebe za kognicijom nije pronađena. Uz to, htio se utvrditi doprinos kognitivnih stilova i kognitivne reflektivnosti u objašnjenju uspjeha u zadacima koji mjere pristranost uvjerenja i zanemarivanje osnovnog omjera i uz kontrolu spola, dobi i razine obrazovanja sudionika. Rezultati provedenih analiza pokazali su kako potreba za kognicijom nije značajan prediktor uspjeha na zadacima koji mjere pristranost uvjerenja i zadacima koji mjere zanemarivanje osnovnog odnosa, dok je povjerenje u intuiciju statistički značajan prediktor uspjeha na oba zadatka. Kognitivna reflektivnost značajan je prediktor uspjeha na zadacima koji mjere pristranost uvjerenja i zadacima koji mjere zanemarivanje osnovnog omjera. Everyday decision making often requires a collaboration of intuition and knowledge or information that will corroborate or oppose that intuition. When this collaboration fails, the likelihood of cognitive biases increases. Some research to date has shown that people differ in susceptibility to these cognitive biases due to the influence of a number of factors including preference for using certain cognitive information processing styles and levels of cognitive reflection. The aim of this study was to examine the interrelationships of some cognitive biases (belief bias, frame effect, base-rate neglect and conjunction fallacy) with some cognitive styles (rational-need for cognition and experiential-faith in intuition) and cognitive reflection. The results showed that task efficiency on the task that measures the frame effect was positively associated only with cognitive reflection. Task efficiency on tasks that measure belief bias in syllogistic reasoning and the base-rate neglect is positively associated with cognitive reflection and the need for cognition, and negatively associated with faith in intuition. Furthermore, task efficiency on the task that measures conjunction fallacy is positively associated with cognitive reflection and negatively associated with faith in intuition. A significant correlation between this measure and the need for cognition was not found. In addition, the contribution of cognitive styles and cognitive reflection was sought in explaining task efficiency on tasks that measure belief bias and base-rate neglect with control over the gender, age, and level of education of participants. The results of the conducted analyzes showed that the need for cognition is not a significant predictor of task efficiency on tasks that measure belief bias and tasks that measure base rate neglect, while faith in intuition is a statistically significant predictor of efficiency in both tasks. Cognitive reflection is a significant predictor of task efficiency on tasks that measure belief bias and tasks that measure base-rate neglect.