Kako klasificirati filozofiju unutar sheme UDK? Problemi i rješenja iz prakse Nacionalne i sveučilišne knjižnice

U članku se objašnjavaju osnovna načela i praktična rješenja klasifikacije filozofije u sustavu Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U sadržajnoj obradi filozofske literature možemo razlikovati nekoliko skupina: izvorna filozofska djela, studije, kritike i interpretacije pojedinih filozofa ili filozofskih sustava, povijest filozofije te referentnu filozofsku građu. Klasifikacijska shema filozofije prema UDK razvrstava građu u tri osnovne skupine: priroda filozofije i filozofiranja, filozofske discipline, filozofski sustavi i gledišta. Po nekim karakteristikama koje proizlaze iz same prirode filozofskog mišljenja, kao specifičnoga intelektualnog fenomena zapadne civilizacije, skupina filozofije razlikuje se od skupina svih drugih znanstvenih područja i disciplina. Mnoge od tih znanosti nastaju u okrilju filozofije, što i u suvremenosti uvjetuje specifičan odnos među njima. Ističe se potreba dosljednog okupljanja filozofskih djela u skladu s njihovim predmetom i oblikom kako bi se osiguralo njihovo pronalaženje i uporaba.
The article explains principles and practical solutions in the classification of philosophy according to Universal Decimal Classification (UDC) in the National and University Library in Zagreb (Croatia). The author points out that the literature in philosophy pertains either to original philosophical works or can be in a form of philosophical studies (crticism, interpretation), history of philosophy or reference sources in philosophy. The subject of philosophy itself is organized in UDC into following three areas: the nature of philosophy, philosophical disciplines and philosophical systems and aspects. The author points out some specificities of philosophy as a discipline and discusses difficulties in content analysis and classification of philosophical works which do not belong to any of the suggested categories or are intra- and inter-disciplinary in nature. The author emphasises the need for consistency in collocating philosophical works, according to their subject and form, in order to facilitate their easier retrieval and use.