Korelacija u hidrologiji – primjer s vodostajima Drave i Dunava kod Kopačkog rita

U hidrologiji se prate i izučavaju parametri hidrološkog ciklusa. Prvi od korištenih parametara za gospodarenje vodom bili su vodostaji, a upečatljiv primjer toga su staroegipatski nilomjeri. U vodnom gospodarenju koriste se hidrotehničke građevine za čije projektiranje su nužni vodni parametri pa se već odavno prate i vodostaji naših velikih rijeka (Save, Drave i Dunava). U području sutoka Drave i Dunava „preživjelo“ je poplavno područje, zaštićeno kao park prirode Kopački rit. U ovom radu se razmatraju vodostaji na tri lokacije oko Rita te se statističkim postupcima dokazuje njihova međuovisnost. Korišteni su podatci o dnevnom vodostaju za period 2001.-2019. godine opaženi na hidrološkim stanicama Batina (Dunav), Belišće (Drava), Osijek (Drava) i Aljmaš (Dunav). Utvrđeni su regresijski pravci parova (dviju stanica) istovremenih vodostaja. Potvrđeno je da dominantno na Kopački rit utječe Dunav, a odstupanja nekih podataka mogu se protumačiti međusobnim utjecajem i razlikama u režimu rijeka Drave i Dunava te retencijskim efektima Kopačkog Rita.